Zaštita svjedoka, kao i podrška svjedocima, glavni su prioritet Suda, rekla je administratorka Specijalnog suda Fidelma Donlon u intervjuu za KOHA. Objašnjavajući ulogu uprave u ovoj ustanovi, uvjeravala je građane da se njihov identitet neće otkriti. Što se tiče postupaka posjeta optuženog, ona je navela da su do sada njih 30 realizovali rođaci zatvorenika. Donlon je u intervjuu također objasnio postupak prijave žrtava koje tvrde da su ih optuženi direktno oštetili u Hagu i razlog odbijanja nekih od njih. Prema njenim riječima, ove osobe nisu pružile dovoljno dokaza da su direktno žrtve zločina za koje navode Specijalne snage.
KOHA: Gospođa Donlon, dobrodošli u naš program!
Donlon: Hvala vam puno! Zadovoljstvo je biti s vama!
KOHA: Htio bih započeti ovaj intervju s onim što se smatra izazovom, zaista velikim izazovom. A ovo je saradnja Kosova, njegovih institucija i njegovih građana. Jeste li zadovoljni?
Donlon: Zaista, kao što možda znate prema Zakonu o specijalizovanim vijećima i Uredu specijalnog tužioca, postoji odredba koja predviđa da će svi organi na Kosovu sarađivati sa Specijalizovanim vijećima i Uredom specijalnog tužioca. možda su videli da je Specijalizovano tužilaštvo javno izjavilo da je tokom hapšenja kosovska policija podržala ove operacije. I ove operacije su prošle jako, jako dobro. Osim toga, kao što možda znate, u Uredu specijaliziranih vijeća postoji Ured za obranu, a Ured obrane odgovoran je meni kao administratoru sudske sheme pravne pomoći. S tim u vezi, Ured za odbranu je imao nekoliko komunikacija sa odgovornim službenicima u Ministarstvu pravde.
KOHA: Ali s građanima?
Donlon: Ako možete malo proširiti ovo …
KOHA: Koliko ste zahtjeva do sada primili, na primjer, od žrtava?
Donlon: Što se tiče žrtava, učešća žrtava, sud je od početka bio vrlo fokusiran. Stoga od 2016., u komunikaciji s javnošću, ne samo da objasne naš mandat, već i da se obrate ljudima kako bi bili sigurni da razumiju jesu li to osobe koje su oštećene navodnim zločinom koji je počinjen, mogu prijavite se za učešće u postupku pred sudom. Dakle, naš terenski tim, zajedno sa našom Kancelarijom za učešće žrtava, uradili su značajan posao, rekao bih ovde na Kosovu kako bi se obratili i informisali ljude o njihovim pravima. Ono što do sada vidimo u sudskim odlukama je da je u slučaju Thaçija i drugih devet osoba dobilo status žrtava koje učestvuju u postupku.
Slično, u Mustafinom slučaju, devet drugih osoba dobilo je status žrtava učesnica. Ali ono što mislim da je važno reći je da je proces prijavljivanja kao žrtve još uvijek otvoren. Dakle, vidjet ćemo kako se odvijaju procedure koliko će ljudi dobiti ovaj status.
KOHA: Kako prepoznajete žrtve? Postoje li neke posebne procedure?
Donlon: To je procedura za to. U okviru Administrativne kancelarije postoji kancelarija za učešće žrtava. Sud je razvio kratak obrazac za prijavu za osobe koje su pretrpjele direktnu štetu kao rezultat navodnih zločina opisanih u optužnicama. Dakle, osim identifikacije žrtava, naš fokus je i komunikacija i objašnjavanje ljudima koja su njihova prava. A onda, ako se odluče prijaviti, Ured za sudjelovanje žrtava odgovorit će na sva pitanja koja neko ima, a ako je ljudima potrebna pomoć pri popunjavanju obrasca, oni su tu da pomognu.
KOHA: Ali kako provjeravate informacije koje primate od žrtava?
Donlon: Što se tiče provjere informacija, ponovo ću se vratiti Uredu za učešće žrtava, koji igra vrlo važnu ulogu u smislu podrške sudijama na sudu. Dakle, kada pojedinac popuni obrazac za prijavu, taj obrazac se predaje Uredu za učešće žrtava. Ured za učešće žrtava tada ima zakon i Poslovnik o postupku i dokazima mandat da daje preporuke sudiji ili vijeću sudija o tome treba li toj osobi dati status žrtve. Sada smo vidjeli, u nedavnim odlukama sudije za prethodni postupak, da bi se mogao dobiti status participativne žrtve, mora se dokazati, mora postojati ‘prima facie’ dokaz da je osoba direktno oštećena i da je nanesena šteta je rezultat direktnih zločina koji su navodno počinjeni. Dakle, ovo je proces verifikacije.
Konačno, na sucu ili sudskom vijeću je da odluče postoje li pred njima “prima facie” dokazi sadržani u obrascu zahtjeva, na primjer, da se osobi treba dodijeliti status žrtve.
KOHA: I, jeste li se susreli sa slučajevima gdje su žrtve dale nepotpune dokaze?
Donlon: Da. Za nepotpune dokaze, ovo se opet uključuje u javne odluke. U slučaju Thaçija i drugih, osam osoba se prijavilo za status participativne žrtve. Sudija za prethodni postupak je zaključio da nema prima facie dokaza jer to nije direktna veza sa navodnim zločinima koji su uključeni u optužnicu.
KOHA: Mogu li pritvorenici imati međusobni kontakt?
Donlon: Da, općenito govoreći, zatvorenici mogu imati međusobni kontakt, na primjer radi rekreacije i sportskih aktivnosti. Također mogu jesti zajedno ako žele, a zatim se u općoj rekreacijskoj zoni mogu sastati i provesti vrijeme jedno s drugim.
KOHA: Koji su razlozi da se iskazi svjedoka mogu anonimizirati?
Donlon: Hvala na pitanju! To je izuzetno važno pitanje za svjedoke. Dakle, Poslovnik o postupku i dokazima i zakon predviđaju da sudija ili vijeće može odrediti mjere sudske zaštite. Oni to mogu učiniti proprio motu … Dakle, to znači na vlastitu inicijativu ili čak alternativno ako odbrana ili tužilaštvo ili Ured za zaštitu i podršku svjedoka ili predstavnik žrtve zatraže zaštitne mjere od vijeća (sudija vj), sudije mogu odlučiti da to učine. Općenito, odobrit će zaštitne mjere koje jamče sigurnost i psihološko blagostanje i privatnost svjedoka.
Spominjete anonimnost. U Poslovniku o postupku i dokazima, koji su odobrile sudije suda, jedna od mjera je upotreba pseudonima. Dakle, ovo je mjera koja štiti identitet pojedinca. Često na suđenjima vidimo upotrebu mijenjanja izgleda ili zvuka, a to može biti mjera koja je naređena radi zaštite svjedoka iz sigurnosne perspektive, ali i iz perspektive privatnosti.
KOHA: Koliko je do sada bilo posjeta rodbine optuženog?
Donlon: Što se tiče posjeta članovima porodice, svi znamo da smo imali jako težak period s pandemijom. Tako je trebalo postići ravnotežu i sigurnost svih zatvorenika, a istovremeno smo se pobrinuli da imaju smislen kontakt sa svojim porodicama. Tako sam tokom pandemije izdao uputstvo prema kojem su mogli imati video sastanke. Srećom, tokom ljetnih mjeseci došlo je do napretka u programu vakcinacije. I kao rezultat toga, 15. jula bio sam izuzetno sretan što su na osnovu medicinskih savjeta omogućene lične fizičke posjete članova uže porodice. Dakle, od tada je posjetio svako ko je zatražio posjetu, a više od 30 bliskih članova porodice posjetilo je zatvorenike.
KOHA: Možete li uvjeriti javnost na Kosovu i svjedoke da integritet istražnog procesa neće biti ugrožen curenjem dokumenata?
Donlon: Prvo što moram reći, što je vrlo važno, naravno je da su Specijalizirana vijeća zasebna institucija od Ureda specijaliziranog tužioca. Dakle, u odnosu na bilo koju istragu, ovo je glavna odgovornost Specijalizovanog tužilaštva, a ne moja odgovornost kao administratora. Ono što bih želio reći je općenito, u smislu sudova, bili smo izuzetno fokusirani i na način na koji klasificiramo i upravljamo svojim dokumentima. Dakle, imamo poseban tim i tim za upravljanje informacijama koji su me godinama savjetovali o tome kako klasificiramo naše dokumente, i kao posljedicu te klasifikacije, kako upravljati tim dokumentima. Pa da, želio bih uvjeriti javnost da na sudu upravljanje dokumentima shvaćamo krajnje ozbiljno. Ali imamo i veliku budnost u provođenju mjera koje imamo na raspolaganju za upravljanje našim povjerljivim javnim dokumentima i onima koji su strogo povjerljivi.
KOHA: Pruža li vaša institucija garanciju da identitet svjedoka neće biti otkriven?
Donlon: Dakle, još jednom, identitet svjedoka … Bez sumnje, imat ćemo svjedoke koji će javno svjedočiti. Dakle, ako pogledamo svjedoke koji bi, na primjer, kao što sam objasnio, mogli biti predmet sudskog naloga i dati im nadimak, a ti dokumenti su označeni kao povjerljivi.
Dakle, ako postoji sudski nalog da je dokument povjerljiv, njime upravljaju samo ovlaštene osobe koje mogu pristupiti toj dokumentaciji. I samo sudija može odlučiti da se povjerljive informacije ikada objave. Zato želim reći da je zaštita svjedoka, kao i podrška svjedocima, nešto što je glavni prioritet suda. To je bio i ostat će glavni prioritet suda. Stoga su svi naši timovi izuzetno fokusirani na pravilno upravljanje dokumentima i procedurama kako bi se osiguralo da nijedan identitet bilo kojeg svjedoka koji ne bi trebao biti u javnoj areni neće biti u javnoj areni.
KOHA: Možete li nam dati više detalja o tome kako funkcionira Ured za odbranu?
Donlon: Kao što možda znate, jedno od osnovnih prava, a to je pravo na pravično suđenje, je pravo osumnjičenih i optuženih na djelotvorno pravno zastupanje po njihovom izboru. Zakon predviđa Ured za zaštitu u okviru Administrativnog ureda koji upravlja brojnim vrlo važnim funkcijama, uključujući administraciju popisa pravnih savjetnika (branitelja), kao i pod mojom odgovornošću administraciju našeg programa pravne pomoći. Prvo, nekoliko riječi o upravljanju spiskom branitelja.
Ako branioci žele zastupati pojedince pred Specijaliziranim vijećima, moraju se prijaviti Uredu za odbranu, definirajući njihove profesionalne kvalifikacije. Tako da Ured za odbranu provjerava sve što je prezentirano kako bi me obavijestio da li pojedinac ispunjava profesionalne kvalifikacije navedene u direktivi branitelja i ako to učini, bit će primljen na popis branitelja.
Tako, na primjer, vodeći advokat specijalista zahtijeva najmanje 10 godina iskustva u domaćim ili međunarodnim policijskim službama, dok branilac za odbranu zahtijeva najmanje sedam godina iskustva.
Još jedna vrlo važna funkcija kojom upravlja Ured za odbranu je administriranje programa pravne pomoći. Usvojio sam Uredbu o pravnoj pomoći u septembru 2020. Uredba pruža najbolje prakse u cjelokupnom upravljanju programima pravne pomoći kako bi se osiguralo da se svako optuženo lice koje nema sredstava da plati svoju zaštitu može prijaviti na sudu za pravnu pomoć.
Uloga Ureda za odbranu u ovom procesu je da nas informira o prihodima pojedinaca, kako bismo mogli procijeniti jesu li u mogućnosti u cijelosti ili djelomično platiti svoj tim odbrane. Ako ne, tada će me Ured za obranu još jednom savjetovati kao administratora da ta osoba treba dobiti pravnu pomoć.
Također želim reći da s početkom postupka Ured za obranu igra vrlo važnu podršku svim timovima odbrane. Dakle, u našim prostorijama u Hagu imamo ured za odbrambene timove. Također smo postavili siguran elektronički sistem koji će timovima odbrane omogućiti razmjenu dokumenata sa pritvorenicima o njihovim predmetima. Dakle, Kancelarija za odbranu u okviru Administrativne kancelarije dostupna je da odgovori na sva pitanja koja timovi imaju o tom sistemu, ali i rješavanje tehničkih problema. Dakle, ako dođe do problema, tim i Ured za odbranu svakodnevno su tu da odgovore na pitanja i riješe probleme.
KOHA: Hvala vam na posjeti i intervjuu!
Donlon: Hvala na vremenu, bilo mi je zadovoljstvo biti s vama!
